Kreta je najveći od grčkih otoka i peti po veličini u Sredozemlju nakon Cipra, Sicilije, Sardinije i Korzike. Široka je od 12 do 60 km, duga 260 km i prostire se na površini od 8.259 km², na kojoj živi oko 500.000 ljudi. Smještena na 35 stupnjeva sjeverne geografske širine, Kreta se proteže južnije od Tunisa. Duljina obale je 1.046 km.

Otok je izgrađen od vapnenca i njime dominiraju velike planine. “Bijele planine” na zapadu dosežu 2.452 m, planine Ida u središnjoj Kreti 2.456 m, planine Dikti na istoku 2.148 m. Planine su presijecane brojnim dubokim klancima, od kojih je najpoznatiji Samarija duga 18 km Ždrijelo. Povezuje 1.150 m visoku ravnicu Omalos s južnom obalom.

Na Kreti, otoku s mnogo kontrasta, dokazi četiri tisuće godina stare prošlosti izmjenjuju se s modernim betonskim zgradama, a mala sela netaknuta turizmom leže uz moderna turistička središta.

Stanovnici Krete su kontradiktorni kao i krajolik. Oni su težaci koji i danas idu na more, ili pastiri koji su postali hotelijeri, ili radnici na farmi koji su postali gradski stanovnici. No, svima im je zajedničko da su velikodušni i otvoreni za sve vrste turizma, pa naravno i za goste zavičaja, da drže do starih običaja i da imaju neodoljiv osjećaj za gostoprimstvo.

Suprotno uvriježenom mišljenju na našim geografskim širinama, otok ne živi samo od turizma, već i od poljoprivrede te uzgoja ovaca i koza. Plodne ravnice između planina ili u obalnom području intenzivno se koriste za poljoprivredu. Otvoreni uzgoji izmjenjuju se sa staklenicima i voćnjacima s ekstenzivnim poljima povrća. Svježe zelenilo vinove loze sjaji se na ravnim padinama, a masline se posvuda srebrnozelene.

Do proljeća su visoke planine prekrivene snijegom i čine privlačan kontrast plavetnilu mora i rascvjetanoj prirodi. Oborine su obilne, ali vrlo rijetke, a sunce sija i do 300 dana u godini.