Zanimljive činjenice o islamskoj vjeri

Pojam islam

Gotovo svi Tunižani su sljedbenici islama. Islam u doslovnom smislu znači predaja, prihvaćanje, predaja, pokornost. Biti musliman znači prepustiti se volji neograničenog božanskog vladara.

Pošto je Božija volja utvrđena zakonima, islam je vjera zakona. Ovi zakoni ne samo da usmjeravaju ljude prema onostranom, već oblikuju cijeli ovaj svijet. Budući da je Bog vladar svega, islam ne poznaje razdvajanje između duhovnog (religije) i svjetovnog. Posljedica toga je da je islam državna religija u mnogim zemljama.

Spasenje u kršćanskom smislu ne događa se u islamu. Okretanje od svijeta također nije u duhu islama: ideal nije redovnik, nego oženjena osoba.

Povijest islama

Islam je striktno monoteistička religija (nema boga osim Allaha) i najmlađa od velikih svjetskih religija. Nastao je u 7. stoljeću kada je Muhamed (rođen oko 570. godine) jednom trgovcu iz Meke u dobi od oko 40 godina dobio božanska otkrivenja koja je nakon početnog oklijevanja objavio ljudima.

Muhamedovo novo učenje brzo je našlo mnogo sljedbenika. Među njima su bili njegova žena Hadija i njegov bratić Alija. Budući da je i Muhamed naišao na žestok otpor, odlučio je 622. godine emigrirati u Medinu (Yatrib). Vrijeme iseljavanja (hidžra) predstavlja početak islamske ere. Nova vjera je u relativno kratkom vremenu, čak i nakon njegove smrti 632. godine, osvojila ogromna područja Arapskog poluotoka i bila u 8. stoljeću preko sjeverne Afrike do Španjolske i. Francuska je napredovala.

Na Muhamedova učenja se gleda kao na “Božju izgovorenu riječ” i zapisana su u 114 sura u Kuranu, poredanih po dužini. Ostali islamski znanstveni izvori su Hadis (= tradicionalne Muhamedove riječi i djela) i Sira, Poslanikova biografija.

Muhammedovi nasljednici bili su takozvana "četiri ispravno vođena halifa": Abu Bar, Omar, Utman i Ali. Međutim, potonjeg nikad nisu svi prepoznali i ubijen je 661. godine. Mi'awiya (guverner Sirije) se prije toga proglasio kalifom nakon bitke kod Siffina 657. godine.

Pojavile su se dvije različite vjere: suniti (90%) i šijiti (10%). Šijiti vjeruju da samo Muhamedov krvni srodnik može preuzeti ulogu vođe, a ne, kao što je slučaj kod sunita, netko koga bira zajednica.

Najvažnija zapovijed je poštivanje osnovnih pravila poznatih kao pet stupova.

Pet temeljnih stubova islama

1. Šehada vjerovanje
Svjedočim: “Nema Boga osim Boga. Muhamed je Božji poslanik." Šijiti često dodaju: "Ali je Božji prijatelj."

2. Namaz
Pet puta dnevno: u izlasku sunca, u vrijeme ručka, kasno poslijepodne, u vrijeme zalaska sunca i nakon zalaska sunca.

3. Porez, siromah oporezuje zekat
Zekat treba lično dati svaki punoljetan, psihički zdrav musliman nekome kome je potrebna.

4. Post u mjesecu ramazanu

5. Hadž hodočašće Kabi u Meki
Svaki musliman bi jednom u životu trebao hodočastiti Mekku.