Kratak pregled svjetske religije
Pojam islam
Islam u doslovnom smislu znači "predaja, prihvaćanje, predaja, pokornost". Biti musliman znači prepustiti se volji neograničenog božanskog vladara. Pošto je Božija volja utvrđena zakonima, islam je vjera zakona. Ovi zakoni ne samo da usmjeravaju ljude prema onostranom, već oblikuju cijeli ovaj svijet. Budući da je Bog vladar svega, islam ne poznaje razdvajanje između duhovnog (religije) i svjetovnog. Posljedica toga je da je islam državna religija u mnogim zemljama. Spasenje u kršćanskom smislu ne događa se u islamu. Okretanje od svijeta također nije u duhu islama: ideal nije redovnik, nego oženjena osoba.
Povijest islama
Islam je striktno monoteistička religija (nema boga osim Allaha) i najmlađa od velikih svjetskih religija. Nastao je u 7. stoljeću kada je Mohammed (rođen oko 570.), trgovac iz Meke, imao oko 40 godina kada su mu prenesene božanske objave koje je nakon početnog oklijevanja objavio ljudima. Muhamedovo novo učenje brzo je našlo mnogo sljedbenika. Među njima su bili njegova žena Hadija i njegov bratić Alija. Budući da je i Muhamed naišao na žestok otpor, odlučio je 622. godine emigrirati u Medinu (Yatrib). Vrijeme iseljavanja (hidžra) predstavlja početak islamske ere.
Nova je religija u relativno kratkom vremenu, čak i nakon njegove smrti 632. godine, osvojila golema područja Arapskog poluotoka, a do 8. stoljeća prodrla je preko sjeverne Afrike do Španjolske i Francuske.
Muhamedova učenja se smatraju “Božjom izgovorenom riječi” i zapisana su u 114 sura u Kuranu, raspoređenih po dužini. Drugi islamski znanstveni izvori su Hadis (= tradicionalne Muhamedove riječi i djela) i Sira, Poslanikova biografija.
Muhammedovi nasljednici bili su takozvana "četiri ispravno vođena halifa": Abu Bar, Omar, Utman i Ali. Međutim, potonjeg nikad nisu svi prepoznali i ubijen je 661. godine. Mi'awiya (guverner Sirije) se prije toga proglasio kalifom nakon bitke kod Siffina 657. godine.
Pojavile su se dvije različite vjere: suniti (90%) i šijiti (10%). Šijiti vjeruju da samo Muhamedov krvni srodnik može preuzeti ulogu vođe, a ne, kao što je slučaj kod sunita, netko koga bira zajednica.
Molitva
Poslanik Muhammed je rekao: “Molite se na koljenima, stojeći, ležeći ili sjedeći, danju ili noću – ali molite. Vi, djeco, koja želite ići pravim putem, morate moliti u određeno vrijeme, a ako ne možete moliti, onda možete odgoditi svoju molitvu za neko drugo vrijeme, ali nikada ne idite spavati bez slavljenja Boga.”
Namaz je obavezan za svakog muslimana. Molitve se izgovaraju pet puta dnevno u određeno vrijeme kada mujezin (= vikač) zove. Pet namaza su Sobh, Dohr, Asr, Maghrib i Isha. Svaki se sastoji od zavoja trupa i ispruženja (= dupla sedžda), koji se nazivaju rakaa. Svaki namaz se sastoji od određenog broja rekata.
Dalje se kaže, “prije nego se molite, morate ispuniti sljedeće četiri naredbe”:
1. Vaše tijelo i odjeća moraju biti čisti kao i mjesto gdje ste odabrali molitvu.
2. Morate biti skromno obučeni tako da vam tijelo bude pokriveno (muškarac mora pokriti svoje tijelo od pupka do koljena, a žena cijelo tijelo osim ruku i nogu).
3. Morate se okrenuti prema Meki, Svetoj zemlji, gdje stoji Božja kuća Al Kaaba.
4. Morate očistiti svoju dušu pranjem sljedećih dijelova tijela: lice, ruke do lakata, dijelove glave i stopala.
Ono što je važno u molitvi je spolna odvojenost i da se obredni čin mora strogo pridržavati. Čišćenje dijelova tijela (= pranje) odvija se određenim redoslijedom. U iznimnim slučajevima, ako nema vode, dopušteno je koristiti i kamenčiće ili pijesak kao zamjenu za pranje.
Pet temeljnih stubova islama
1. Vjera “Šehada”.
Svjedočim: “Nema Boga osim Boga. Muhamed je Božji poslanik." Šijiti često dodaju: "Ali je Božji prijatelj."
2. Namaz “Namaz”
5 puta dnevno: u izlasku sunca, u vrijeme ručka, kasno poslijepodne, u vrijeme zalaska sunca i nakon zalaska sunca.
3. Porez, porez na siromahe “zekat”
Zekat treba lično dati svaki punoljetan, psihički zdrav musliman nekome kome je potrebna.
4. Post “Saum” u mjesecu ramazanu.
5. Hadždž hodočašće Kabi u Meki
Svaki musliman bi jednom u životu trebao hodočastiti Mekku.
Kuran
Kuran (= predavanje, čitanje), sveto pismo islama, pisana je zbirka otkrivenja koje je arhanđeo Gabrijel postupno davao proroku Muhamedu u razdoblju od preko 20 godina. Ljudi vjeruju u verbalno nadahnuće Muhameda: to jest, Kuran je doslovno Božja riječ. Kur'an se (zapravo) smatra neprevodivim jer svaki prijevod rezultira i tumačenjem. Arapski jezik Kur'ana je norma onoga što je arapski za sva vremena.
Kur'an je podijeljen na 114 sura (poglavlja). Sure su raspoređene po dužini (osim prve sure): Sura 2 je najduža sura, 114 je najkraća. Prva sura, “Al Fathia” je takozvana uvodna sura.
Posebno visoko postignuće je naučiti Kur'an napamet; to se uči u školama Kur'ana. Međutim, nije važno razumjeti sadržaj, nego znati riječi napamet, jer su to Božje riječi. Svaki vjernik musliman nastoji naučiti što više Kur'anskih sura napamet i što češće čitati Kuran.
U pravom smislu riječi, "vidljivi" dokaz cijenjenja Kur'ana je islamska umjetnost pisanja, kaligrafija. Kur'anski stihovi također se često koriste kao amajlija protiv urokljivog oka, protiv bolesti i drugih zala.
Ramazan
Jednom godišnje, u svetom mjesecu ramazanu, cijeli islamski svijet posti. Ramazan je deveti mjesec islamskog lunarnog kalendara. Ramazanski post je jedan od pet stubova islama i jedna od glavnih dužnosti koju musliman mora ispunjavati. Početak ramazana ovisi o mjesecu i varira od godine do godine.
Post ima različita značenja, prije svega služi obraćanju Allahu, također je put ka samočišćenju, ali se smatra i korisnim za zdravlje. Vjernik treba znati suosjećati i s onima koji su gladni i pate. Međutim, post za muslimane znači više od pukog uzdržavanja od hrane. Od prvog sumraka, od vremena “kada se može razlikovati bijeli konac od crnog konca” (imsak) do zalaska sunca (iftar), suzdržava se od jela, pića, pušenja i spolnog odnosa. Dopušteno je iftariti svima koji su stari, bolesni ili putuju, kao i trudnicama i dojiljama. Međutim, dani posta moraju se nadoknaditi. Ako to nije moguće, alternativna opcija je nahraniti osobu u potrebi ili dati milostinju za svaki propušteni dan. Tijekom mjeseca posta uvelike se mijenja javni život, strože se obdržavaju pet dnevnih namaza, mnogo se čita Kuran, više se druži s obitelji i dariva se potrebitima.
U večernjim satima u svim restoranima i hotelima postavljaju se “ramazanski šatori” i postoje posebni ramazanski specijaliteti. Nakon zalaska sunca, gostimo se – po svim pravilima (kuharske) umjetnosti. Na kraju ramazana održava se festival “Ramazanski bajram” koji ima određene paralele s kršćanskim Božićem.
Stranci koji borave u Emiratima tijekom ramazana trebaju se pridržavati sljedećih strogih pravila u javnosti (uključujući i na plažama!): nemojte piti, jesti niti pušiti tijekom dana.
Međutim, možete naravno jesti i piti u klimatiziranim hotelskim restoranima. Određeni restorani su odvojeni zavjesama tako da nijedan postač ne ogladni. Usluga u vanjskim dijelovima hotela je vrlo ograničena tijekom Ramazana. Sobna posluga, s druge strane, radi savršeno.
