Božica ljubavi i ljepote
Kao jedno od dvanaest olimpskih božanstava, Afrodita je nekoć bila odgovorna za rast i nastanak. Budući da se govorilo da i priroda ima čežnju, Afrodita je kroz povijest postala oličenje i simbol ljubavi. U grčkoj mitologiji ona je božica senzualne želje, ljubavi i ljepote.
Prema legendi, izronio je iz mora u blizini Petra tou Romiou. Afrodita je kći Geje i Urana. Ako je vjerovati legendi, Kronos, Uranov sin, na majčinu je naredbu odrezao intimne dijelove tijela i bacio ih u more. Tamo su se njegovo sjeme i krv navodno pomiješali s morem i silno zapjenili. Kažu da je Afrodita rođena iz mješavine. Tom mitu duguje i svoj nadimak, rođena u pjeni.
Poznavajući njenu ljepotu i privlačnost, iako je bila u braku, imala je brojne afere sa smrtnim i besmrtnim ljubavnicima. Sretnik ili nesretnik bio je Hefest, bog vatre i kovačkog zanata. Imala je poznat odnos s bogom rata Aresom, s kojim je imala blizak mitološki odnos, jer je on također bio bog oluje, a time i oplodnje zemlje, te mu je rodila petero djece. Voljela je između ostalih i Hermesa, Dioniza i Adonisa, s kojima je i rodila djecu.
No Afrodita se tada nije smatrala jedinom lijepom. Za Heru i Atenu se također govorilo da imaju apsolutnu ljepotu. Između žena je izbila žestoka svađa jer je svaka od njih tri ponijela titulu najljepše. Po naputku Zeusa, oca bogova, spor je riješio Paris, sin mladog trojanskog kralja, koji je, unatoč raznim pokušajima podmićivanja dama, odabrao Afroditu. Ovom odlukom pokrenuo je puno veću loptu: 10-godišnji Trojanski rat!
Ali Afrodita se poigrala podmuklim trikom: obećala mu je ljubav i ljepotu i rekla mu da je vrijedan najljepše od svih smrtnika - Helene! Paris je poslušao Afroditu i oteo je. Greška koju je morao platiti životom!
Nadalje, napravljena je razlika između svete i nebeske Afrodite, Uranije, i Afrodite, Pandemosa, koja je pripadala cijelom narodu.
Kao Uranija, nebeska ili nebeska božica, postala je usvojena kći Zeusa i Dione. Vladajući zemljom kao Pandemos, predstavljala je senzualnu, pa čak i prodajnu ljubav. Zbog toga se također smatrala božicom običnog morala i zaštitnicom hramske prostitucije!
Jedan od brojnih hramova koji se pripisuju njihovom kultu još uvijek preživljava u sićušnim ostacima u Starom Pafosu. U ovoj nekoć velikoj hramskoj četvrti prinošene su krvave žrtve Afroditi te su se održavala umjetnička i sportska natjecanja. Što se dogodilo nakon tjelesnog treninga je nagađanje i legenda!
